hren

Prema podacima Sveučilišta Johns Hopkins, koje od početka pandemije covida-19 prati statistike diljem svijeta, prethodnih tjedan dana nitko u EU-u nije zabilježio takav procentualni rast novozaraženih kao Hrvatska i Slovenija.

Zaključno s jučerašnjim danom, kad je u Hrvatskoj registrirano 890 novozaraženih, u prethodnih tjedan dana naša zemlja imala je 102 posto više slučajeva nego tijekom pretprošlog tjedna. Slovenija po ovim pokazateljima stoji još i gore, s tjednim povećanjem broja novozaraženih 113 posto većim u odnosu na tjedan ranije.

Izvor: Sveučilište Johns Hopkins
Širenje pandemije u Hrvatskoj do 21. listopada 2020.

Riječ je o podacima Sveučilišta Johns Hopkins, koje stanje sa širenjem novog koronavirusa prati skoro u realnom vremenu za 189 nacija i teritorija svijeta. Tako je, primjerice, Johns Hopkins za Hrvatsku danas upisao novih 11 umrlih građana od covida-19 manje od sat vremena od službene objave hrvatskih zdravstvenih službi. U našoj zemlji od početka pandemije do danas umrlo je 393 ljudi.

Zašto je bitno koliki je razmjerni rast odnosno pad broja novooboljelih od covida-19, prije nekoliko dana za N1 je objasnio dr. Saša Srića, pulmolog iz KPB-a Jordanovac, dok se Hrvatska tek bližila brojci od 1000 novozaraženih dnevno. On je o broju novozaraženih govorio u kontekstu održivosti nacionalnog zdravstvenog sustava:

"Već ovaj broj možemo nazvati graničnim. Uzmemo li da će se ovaj broj povećavati, što je nažalost činjenično stanje, dođemo li do brojke od 1000 zaraženih dnevno, a računajmo da ta brojka potraje, da se trend spuštanja ne desi kroz narednih 10 dana, računajmo 10 dana po 1000 oboljelih, to bi značilo 10.000 oboljelih. Prema statistikama, 13 do 15 posto zaraženih pacijenata završava na bolničkom liječenju. Računajmo da bi ta brojka bila 1500, računajmo da prema nekim svjetskim i europskim standardima dio pacijenata završava u jedinicama intenzivnog liječenja, recimo trećina, to bi bilo oko 500, što definitivno naš zdravstveni sustav teško, odnosno nikako ne bi mogao podnijeti. Ovo je brojka s kojom moramo biti realni, ovo nije nikakvo zastrašivanje, ovo je brojka nad kojom se definitivno moramo zabrinuti."

Statistike Johnsa Hopkinsa za Hrvatsku otkrivaju još nešto; u samo 15 dana, zaključno s današnjim danom, u Hrvatskoj je umrlo 93 oboljelih od covida.

Onaj dio svjetskih statistika za pojedine države na Sveučilištu Johns Hopkins, koji se odnosi na promjenu brzine širenja, detaljno prati portal Der Spiegela (SPON), kao i još nekoliko medija u Njemačkoj koji svakodnevno objavljuju preglede podataka s Instituta Robert Koch.

Rast odnosno pad broja novootkrivenih slučajeva u prethodnih 7 dana u odnosu na 7 dana prije toga, SPON objašnjava u pet kategorija: snažni rast, rast, neprimijenjeno, pad i snažni pad. "Snažni rast" kao kategorija odnosi se na zemlje koje su u tekućih 7 dana imale više nego dvostruko novozaraženih koronavirusom u odnosu na tjedan ranije. 113 posto za Sloveniju i 102 posto za Hrvatsku znači da ove dvije zemlje u EU-u bilježe najbrži razmjerni rast broja zaraženih na tjednoj osnovi.

Švicarska, doduše, ima u tekućem tjednu 119 posto više zaraženih nego tjedan prije toga, ali tu nije riječ o članici EU-a. Rekordne brojke bilježi i Cipar, ali cjelovitih statistika za dotično razdoblje nema za cijeli otok zbog ne tako ažurnog praćenja pandemije na secesionističkom sjeveru.

Što se EU-a tiče, Italija je u 7 dana imala 96 posto više zaraženih nego tjedan prije toga, Poljska 85 posto, Belgija - u kojoj je stanje s opterećenosti zdravstvenog sustava trenutno najkritičnije - bilježi rast od 72 posto, Poljska 62 posto, Njemačka 60... Što se tiče istočnog susjedstva Hrvatske, Bosna i Hercegovina bilježi tjedno povećanje broja novozaraženih od 71 posto, Srbija 72 posto, Sj. Makedonija pak 43 posto.

Izvor: N1


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij