EKOLOGIJA I ZDRAV ŽIVOT: Zašto i kako kompostirati?

MINI KOMPOSTANE U VAŠEM VRTU
Zeleni otpad nastao orezivanjem stabala, grmova, loze, košnjom trave ili slični vrtni otpad ekološki je najprihvatljivije i najekonomičnije kompostirati u vlastitim dvorištima. Za kompostiranje nije potreban veliki prostor, niti ulaganja i svatko može sam napraviti svoj reciklažni kutak.

Kompostiranje je biološka razgradnja organskih materijala, čime se volumen otpada sedmerostruko smanjuje, a dobiva kompost koji sadrži humus i druge hranjive tvari. Korištenjem humusa hranjive tvari vraćamo tlu iz kojeg su i potekle. Osim što štitimo okoliš, kao rezultat kompostiranja dobivamo organsko gnojivo potpuno besplatno. Kompost dokazano poboljšava strukturu tla, pomaže zadržavanju vlage, tlo čini prozračnijim, povećava mikrobiološku aktivnost tla, obogaćuje ga hranjivim sastojcima, te povećava otpornost biljaka na nametnike i bolesti.

Kompostište je najbolje smjestiti u dijelu vrta koji se nalazi u polusjeni. Najbolje ispod nekog stabla čija će krošnja štititi vaš kompost od prevelikog isušivanja u vrijeme vrućina, te od prevelikog vlaženja u kišnom razdoblju. Ukoliko nemate takvo mjesto u vrtu, kompostnu hrpu možete pokriti tkaninom koja je propusna za zrak, a nepropusna za vodu. Kompostište možete vrlo jednostavno napraviti sami od otpadnih materijala, drvenih letvica, žice… Možete u trgovačkim centrima za 200-tinjak kuna kupiti plastični komposter, ili u vrtu napraviti najobičniju kompostnu hrpu prekrivenu nepropusnim materijalom.

Osim zelenog i vrtnog otpada (trava, lišće, granje, ostatke cvijeća, stara zemlja iz lonaca za cvijeće…), na kompostište odlažite i ostali organski otpad: ostatke povrća, voća, kora krumpira, talog kave, vrećice čaja, ljuske jaja, pepeo, drveni ugljen, dlake i perje životinja, i sl. (kuhinjski otpad, osim kuhane hrane). Na taj način ubrzavate biorazgradnju komposta, a za trećinu smanjujete količinu otpada koji inače odlažete u kantu za smeće. Materijal za pripremu komposta treba biti dobro usitnjen, kako bi mikroorganizmi, gljivice i bakterije imali što veću površinu na koju mogu što brže djelovati.

Kompostište se formira do metar visine, naizmjeničnim u slojevima deponiranjem smeđe (ugljikom bogati materijali-suhi, vlaknasti materijali –lišće, slama, piljevina, drvenasti materijali…), zelene (dušikom bogati materijali- trava, voće, povrće, vrtni materijal…) i frakcije kuhinjskog otpada. Osim sastava materijala koji ulazi u kompostište i njegova usitnjenost, vlažnost, prozračnost i temperatura su ostali najvažniji parametri koje treba kontrolirati i koji određuju brzinu procesa i konačnu kvalitetu humusa.

U kompost ne stavljati: osjemenjeni korov, lišće oraha, ostaci duhana, bolesne biljke, otpatke kuhanih jela, meso, ribu, kosti, izmet, pepeo smeđeg ili gril ugljena, otpatke koji sadrže kemikalije (stari lijekovi, ulja, plastična ambalaža, bojano i impregnirano drvo, stiropor…)

Zreli kompost nastaje za 8 do 12 mjeseci, a prepoznaje se po tamnosmeđoj do crnoj boji i mirisu na šumsku zemlju. Koristi se za uzgoj osjetljivijih kultura – kao dugoročno gnojivo i sredstvo za poboljšanje kvalitete tla, prihranu sobnog cvijeća i pripremanje supstrata za uzgoj sadnica.
Kompost nikada ne treba ukopavati duboko u zemlju, već samo posipati i miješati s gornjim, površinskim slojem zemlje u raspadanju. Kompost otopljen u kišnici možemo, nanošenjem na list, koristiti kao preventivno zaštitno sredstvo u borbi protiv niza gljivičnih bolesti biljaka. Za sadnju cvijeća koristimo mješavinu od 1/3 zrelog komposta i 2/3 vrtne zemlje uz dodatak pijeska.


KOMENTARI:
(Da bi ste mogli komentirati morate biti prijavljeni na Facebook.)


 

 
 


 



Copyright © 2022. Portal grada Kaštela. Sva prava zadržana.
Kastela.org koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog iskustva, saznaj više...

hrcsenfrdehuitnoplsksl