hren

Trgovci će se kažnjavati za, primjerice, neisticanje točnog sastava proizvoda i zemlje porijekla. Uhvati li se trgovac u nepoštenoj praksi koju provodi u više zemalja EU-a, kazne mogu iznositi i 15 milijuna kun

Čak pet puta trebale bi se povećati maksimalne novčane kazne za trgovce koji su registrirani kao pravne osobe u slučaju kršenja prava potrošača, jedna je to od novina iz prijedloga zakona o pravima potrošača koje je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pustilo u javnu raspravu. U tom je prijedlogu pobrojano stotinjak prekršaja koje trgovac može počiniti na štetu potrošača i dosad je za te prekršaje novčana kazna bila od deset do sto tisuća kuna.

Međutim, u novom prijedlogu Vlada gornju granicu novčane kazne podiže do čak 500 tisuća kuna, i to je kazna koja prijeti pravnoj osobi koja primjerice na ambalaži proizvoda ne istakne naziv, sastav, svojstva proizvoda, ali i sjedište i naziv proizvođača ili uvoznika. Takva kazna prijeti i trgovcu koji ostavlja oglasne poruke i materijale u ili na poštanskim sandučićima te na ili ispred kućnih vrata potrošača, ako je takva zabrana na njima jasno napisana. Uz to, trgovac je, propisano je novim zakonskim prijedlogom, dužan u vrijeme posebnog oblika prodaje, primjerice akcije, sniženja ili prodaja robe s greškom, istaknuti i najnižu cijenu po kojoj je taj proizvod prodavao 30 dana prije akcije.

Tako će kupac moći procijeniti nudi li trgovac nešto doista na akciji i po sniženoj cijeni ili je već ranije imao jednako niske cijene, pa ih je samo povećao prije akcijske prodaje, kako bi se činilo da su za trajanja akcije cijene snižene. Trgovac koji jasno i istinito ne istakne najnižu cijenu u posljednjih 30 dana prije akcije može također zaraditi kaznu do 500 tisuća kuna.

Nove promjene dio su projekta poboljšanja zaštite potrošača unutra Europske unije, a najvažnija izmjena tiče se slučajeva u kojima se radi o prekograničnim povredama koje znače kršenje prava velikog broja potrošača. Kako bi trgovce odvratila od takvog ponašanja, Unija je odlučila kazne odrediti u postotku njihovog godišnjeg prometa. Tako je propisano da će trgovac koji nanese štetu kolektivnim pravima potrošača u dvije države u kojima nije njegovo sjedište, odnosno trgovac koji je nanio štetu pravima potrošača u najmanje tri države, platiti kaznu od 0,5 do četiri posto svog godišnjeg prometa. Kazna će se odrediti prema prometu istaknutom u financijskom izvješću, a ako takvog izvješća nema, trgovcu se može odrediti kazna od milijun do 15 milijuna kuna.

Trgovac koji krši prava potrošača u najmanje dvije trećine država članica koje zajedno čine najmanje dvije trećine stanovništva Unije kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od dva do pet posto ukupnog prometa, a ako nije moguće utvrditi koliki mu je godišnji promet, onda će se odrediti kazna od pet do 15 milijuna kuna. Iako u Hrvatskoj posluju trgovci pravne osobe koje imaju svoje maloprodajne lance i u velikom broju drugih članica Unije, teško da će se hrvatski inspektori i sudovi često baviti ovakvim slučajevima u kojima su prekršena kolektivna prava potrošača. Po tom pitanju zaštita potrošača u Hrvatskoj, a posebice praksa u kojoj se traži sudska zaštita kolektivnih prava nije zaživjela.

Dvojna kvaliteta

U novi je zakon ugrađena i mogućnost da se ponašanje trgovaca, koje dosad nije bilo regulirano, a kojima su se kršila prava potrošača, ubuduće definiraju kao nepoštena poslovna praksa. Riječ je o prodaji robe dvojne kvalitete, odnosno trebalo bi se stati na kraj praksi po kojoj trgovac primjerice na tržište stavlja deterdžent koji se razlikuje po stastavu i kvalitetni od onog na drugim tržištima, posebice u zemlji u kojoj je proizveden, a da pri tome kupcu nije jasno istaknuto da ta razlika postoji.

– Navedeno bi se smatralo zavaravajućom nepoštenom poslovnom praksom, ali povreda će se utvrđivati u svakom konkretnom slučaju. Naime, razlike u robi mogu se opravdati legitimnim i objektivnim očekivanjima. Prilikom ocjenjivanja nadležno tijelo trebalo bi uzeti u obzir mogu li potrošači lako primijetiti takve razlike, postoje li neka ograničenja propisana nacionalnim pravima, dostupnost ili sezonski karakter sirovina, pojašnjava se u nacrtu Zakona.

Proširuje se i tzv. Crna lista okolnosti koje čine zavaravajuću nepoštenu poslovnu praksu, pa se tako zabranjuje podnošenje lažnih potrošačkih recenzija ili preporuka, što je posljednjih godina česta praksa u reklamiranju pojedinih proizvoda.

Izvor : Novilist.hr


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij