hren

neuporabljivo

Prije analize zgrada i analize seizmičke otpornosti, država mora uspostaviti sustav za prikupljanje podataka pa će joj za taj posao trebati godine napornog rada čitavog niza stručnjaka.

Uz pandemiju koronavirusa s kojom se muči cijeli svijet, Hrvatsku su prošle godine pogodila i dva snažna potresa i Vlada se, godinu i pol nakon onog zagrebačkog, još uvijek muči s donošenjem zakona koji će omogućiti početak obnove, ali zato ima poprilično ambiciozan plan preveniranja stradanja i materijalnih šteta za slučaj da se Hrvatskoj dogodi još koji snažan potres.
Najavljuje se to u Strategiji upravljanja rizicima od katastrofa do 2030. godine te akcijskom planu za sljedeće tri godine, a iz njih se može iščitati da je konačni cilj do 2050. godine obnoviti nacionalni fond zgrada tako da one, uz ostalo, budu i protupotresno ojačane.

Prije nego se upusti u pothvat protupotresnog jačanja zgrada, država tek treba napraviti analizu fonda građevina prema godinama izgradnje, tipovima zgrada, a nakon toga i analizu seizmičke otpornosti. Tek tada bi se, navodi se u Strategiji, krenulo u pojačanje zgrada kritične infrastrukture.

Registar nekretnina

No, i prije analize zgrada i analize seizmičke otpornosti, država mora, priznaje se u Strategiji, »uspostaviti sustav za prikupljanje podataka«. To uključuje baze podataka iz katastra, iz procesa legalizacije i arhivske građe. Taj plan neodoljivo podsjeća i na planove koje je prije petnaestak godina najavljivala vlada Ive Sanadera, uz napomenu da će stvaranje baza građevina, posebice javnih zgrada, pomoći da se one bolje ojačaju za zaštitu od potresa i poplava. Slično je prije desetak godina spominjala i vlada Zorana Milanovića, no tada je motiv za registar nekretnina bila najava uvođenja poreza na nekretnine te je isticano kako je to prilika da se vidi u kakvom su stanju nekretnine, posebice one od javnog interesa, kako bi ih se moglo zaštititi u slučaju neke katastrofe.

Sadašnja Vlada u planu do 2024. godine ima prikupljanje podataka i analize, te edukacije odgovornih osoba koje će se održavati tri puta godišnje, a sve to bi moglo koštati 225 milijuna kuna. Na kraju bi država trebala imati bazu podataka o građevinama kritične infrastrukture, analizu seizmičke otpornosti, i na osnovi toga procjenu kakva pojačanja trebaju svakoj pojedinoj zgradi. Procjena je da će za analizu stanja i definicija pojačanja po zgradi koštati 300 tisuća kuna. Svaka bi građevina na kraju trebala dobiti i seizmički certifikat. To je vjerojatno najvažniji dio pripreme nacije za krizne situacije u potresu, ali spominje Vlada i edukaciju stanovništva, bolju koordinaciju među službama koje bi trebale pomagati stanovništvu jer im se često, kao i kod drugih katastrofa, poklapaju ovlasti.

Ima Vlada planove i za to da država spremnije dočeka požare, pa se među ostalima najavljuje nabava dva protupožarna zrakoplova putem rescEU mehanizma Europske unije za civilnu zaštitu u 2025. i 2026. godini. Uz to je najavljena i realizacija 12 projekata navodnjavanja po Hrvatskoj kako bi se smanjili štetni utjecaji suše. U planu se razrađuje i bolja pripremljenost za katastrofe koje će izazvati ekstremne temperature, onečišćenje mora, zasoljenost kopna, bolesti bilja, industrijske nesreće i nuklearne i radiološke nesreće, za koje bi među ostalima trebalo napraviti zajednički plan sa susjednom Slovenijom i Mađarskom koje imaju nuklearne elektrane.

Važna suradnja

U svakom od tih slučajeva ističe se važnost bolje koordinacije među državnim institucijama, njihova bolja suradnja sa stručnjacima, bolji sustavi obavještavanja građana, ali i edukacija stanovništva. Vlada je u svojoj strategiji navela i projekte koji se već provode ili su čak i završeni, na nekoliko mjesta se spominje i nabava vatrogasnih vozila i opreme koji su već nabavljeni u razdoblju od 2018. do 2020. godine, pa je računica po kojoj će se do 2030. godine za bolju pripremljenost za različite katastrofe uložiti više od 17 milijardi kuna zapravo nejasna, odnosno nije vidljivo koliko je tog novca već potrošeno.

Što se tiče epidemija, plan je u sljedeće tri godine za 30 posto povećati broj stanovnika koji su obučeni za pružanje prve pomoći i primjenu mjera zaštite od zaraznih bolesti. Učinit će se to kroz provedbu edukacije opće populacije, od vrtićke do umirovljeničke dobi, ali zanimljivo je da se u strategiji ne navodi koliko je trenutno građana Hrvatske obučeno za pružanje prve pomoći, ali i provođenje mjera zaštite od zaraznih bolesti, iako je posljednjih godinu i pol Hrvatska zbog koronavirusa imala svojevrsnu vježbu, kakvu nijedna edukacija koju će prevoditi Crveni križ ne može donijeti.

Izvor: Novilist.hr


KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij